Tuesday, April 13, 2021
HomeZdravljeZdravljeJete li ikada čuli za "Baringtonsku deklaraciju"?Potpisalo ju je 50 000 vrhunskih...

Jete li ikada čuli za “Baringtonsku deklaraciju”?Potpisalo ju je 50 000 vrhunskih naučnika i nobelovaca, ali ona je zabranjena

Prof. dr. sc. Valerije Vrček:
“Baringtonska deklaracija”
je ključni dokument koji otkriva istinu o Covid 19 krizi, ali ona je zabranjena, proterana. Ona je utočište i gromobran za sve nas u slučaju bilo kakvih negativnih posledica mera kriznih štabova i vakcina, odnosno sporova pred sudovima jer je naučno utemeljena. Ovu deklaraciju sačinilo je i potpisalo 50 000 uglednih naučnika, doktora, nobelovaca i još 750 000 zdravstvenih radnika i građana. Zato se o njoj ne govori. Mediji su  korona krizu pretvorili u pornografiju.
“Kao epidemiolozi zaraznih bolesti i naučnici u području javnog zdravstva ozbiljno smo zabrinuti zbog štetnih uticaja na fizičko i mentalno zdravlje prevladavajućih politika koje se tiču bolesti COVID-19 te preporučujemo pristup koji nazivamo – Ciljanom zaštitom (Focused Protection).
Dolazeći i s leva i s desna, i iz celog sveta, svoju smo karijeru posvetili zaštiti ljudi. Trenutane politike zaključavanja proizvode razorne efekte na kratkoročno i dugoročno javno zdravlje. Rezultati (nabrojimo ih samo nekoliko) uključuju niže stope vakcinacije u dečijoj dobi, pogoršanje ishoda kardiovaskularnih bolesti, manje preventivnih pregleda za rak i pogoršanje mentalnog zdravlja – što dovodi do prekomerne smrtnosti u godinama koje dolaze, a radni ljudi i mlađi članovi društva snose najveći teret. Onemogućivanje redovng školovanja velika je nepravda.
Srećom, naše razumevanje virusa raste. Znamo da je mogućnost smrti od bolesti COVID-19 više od 1000 puta veća kod starih i nemoćnih nego kod mladih. Doista, za decu je COVID-19 manje opasan od mnogih drugih bolesti, uključujući gripu.
Kako imunitet u populaciji raste, rizik od infekcije za sve – uključujući i one ranjive – pada. Znamo da će sve populacije na kraju dostići imunitet stada – tj. tačku na kojoj je stopa novih infekcija stabilna – i da tome može pomoći vakcina (ali i da ne zavisi o njoj). Cilj bi nam stoga trebao biti minimalizovati smrtnost i društvenu štetu dok ne postignemo imunitet stada.
Najsaosjećajniji pristup koji uravnotežuje rizike i koristi od dostizanja imuniteta krda je omogućiti onima koji su u minimalnom riziku od smrti da normalno žive svoj život kako bi izgradili imunitet na virus prirodnom infekcijom, istovremeno bolje štiteći one koji imaju najveći rizik. To nazivamo – Ciljanom zaštitom.
Usvajanje mera za zaštitu ranjivih osoba trebao bi biti cilj odgovora javnog zdravstva na COVID-19. Starački domovi trebali bi koristiti osoblje sa stečenim imunitetom i provoditi česta testiranja ostalog osoblja i svih posetilaca. Rotacija osoblja trebala bi biti svedena na minimum. Penzionerima koji žive kod kuće namirnice i ostale potrepštine trebalo bi dostavljati u njihove domove. Kad god je moguće, s članovima porodice trebali bi se susretati vani, a ne u zatvorenom prostoru. Sveobuhvatan i detaljan popis mera, uključujući pristupe višegeneracijskim domaćinstvima može se primeniti u svakodnevnom životu, i to je u potpunosti u okviru delovanja i kompetencija radnika u javnom zdravstvu.
Onima koji nisu ranjivi treba odmah omogućiti da nastave normalno živjeti. Jednostavne higijenske mere, poput pranja ruku i boravka kod kuće tokom bolesti, trebali bi primenjivati svi kako bi se smanjio prag imuniteta krda. Škole i univerziteti trebaju biti otvoreni za nastavu uživo. Treba nastaviti s izvannastavnim aktivnostima, poput sporta. Mlade odrasle osobe s niskim rizikom trebaju raditi na uobičajen način, a ne od kuće. Trebali bi se otvoriti restorani i druge poslovne aktivnosti. Umetnost, muzika, sport i druge kulturne aktivnosti trebale bi se nastaviti. Ljudi koji su više izloženi riziku mogu učestvovati ako žele, dok društvo u celini uživa zaštitu koju ranjivima pružaju oni koji su izgradili imunitet krda.
Dana 4. oktobra 2020. ovu su izjavu napisali i potpisali u Great Barringtonu u Sjedinjenim Američkim Državama:
Dr. Martin Kulldorff, profesor medicine sa Harvarda, biostatističar i epidemiolog sa specijalizacijom u otkrivanju i praćenju izbijanja zaraznih bolesti i procenama sigurnosti vakcina.
Dr. Sunetra Gupta, profesorica na Oxfordu, epidemiologinja s iskustvom u imunologiji, razvoju vakcina i matematičkom modeliranju zaraznih bolesti.
Dr. Jay Bhattacharya, profesor na Medicinskom fakultetu Stanford, lečnik, epidemiolog, zdravstveni ekonomist i stručnjak za javnu zdravstvenu politiku s naglaskom na zarazne bolesti i ranjive populacije.”
Ovaj video na yt

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

- Advertisment -

Most Popular

Recent Comments